Najčešće postavljena pitanja pacijenata

Da biste dobili svoj program ishrane, potrebno je da obavite pregled u našem centru, a vrsta dijagnostike koju možemo da Vam preporučimo zavisi od Vašeg trenutnog zdravstvenog stanja.

Ukoliko imate zdravstvenih problema i prekomernu težinu preporučujemo Vam osnovni metabolički pregled koji podrazumeva konsultacije i savet lekara i nutricioniste, merenje na Inbody analizatoru, test intolerancije na hranu i izradu individualnog programa ishrane.
Nutricionistički pregled se savetuje zdravim ljudima, koji nisu gojazni, žele da koriguju svoju telesnu masu za nekoliko kilograma, da obave test intolerancije i dobiju svoj rezim ishrane.

Osnovni metabolički pregled se obavlja u jednom danu, a traje oko sat i po vremena. Prvi deo pregleda je merenje na In body analizatoru koje traje 1 minut i tom prilikom se skidate do donjeg veša.
Nakon merenja obavljamo Vam laboratorijske analize krvi, neinvazivnom metodom na Anesa aparatu. Posle toga sledi razgovor sa lekarom od koga dobijate savete vezano za Vaše opšte zdravlje i preporuku odgovarajuće suplementacije. Potom se obavlja test intolerancije na hranu koji se radi preko kože, na ćelijskom nivou, i detaljan razgovor sa nutricionistom. Tom prilikom dobijate savet individualne ishrane i primer jelovnika za narednih mesec dana.

Važno je da 2 do 3 sata pre dolaska na pregled ne jedete i ne pijete mnogo tečnosti.

Svaki organizam je priča za sebe, pa je sve relativno i zavisi od osobe do osobe. Uglavnom, prvi rezultati se vide već posle nedelju dana.

Ukoliko se budete pridržavali saveta Vašeg lekara i nutricioniste možete biti sigurni da će postignuti rezultati i forma biti trajni i kada izađete iz restrikcije.

Test intolrancije se radi na preko 600 alergena.

Obavljanjem testa intolerancije preko kože, direktno se mere vaši biopotencijali koji se uporđuju sa biopotencijalima namirnica već unetih u softver računara, i na taj način se dobijaju procene šta to vama na ćelijskom nivou može da pravi različite probleme.
Da bi se uradio test intolerancije putem krvi princip je sledeći, uzima se uzorak krvi, gde se na osnovu lipidnog statusa i glikemije i osnovnih antropometrijskih podataka pacijenata prati reakcija na pojedine namirnice.

Test intolerancije ponavljaju svi naši pacijenti posle 4 ili 6 meseci po preporuci nutricioniste.

 

Dobijate preporuka za sve obroke, kao i kratke recepture kako ih pripremiti.

 

Suplementi su dodaci ishrani, koji se savetuju u zavisnosti od opšteg stanja organizma. To su preparati u vidu minerala i vitamina koje ne možemo u organizam uneti samo putem hrane. Suplementi podižu imuni sistem na viši nivo i pomažu prilikom primene individualnog programa ishrane.

 

Nakon unošenja određenih suplementa pravi se pauza, dok se neki mogu koristiti kontinuirano bez štetnih posledica.

 

Akcenat je na preporučenoj ishrani koje bi se trebalo pridržavati, a suplementi se uključuju po potrebi.

 

To je analiza mineralnog sastava Vašeg tela, kao i utvrđivanje eventualnog prisustva teških metala u Vašem organizmu. U odnosu na rezultate Oligoscan testa, doktor će Vam preporučiti određene mineralno-vitaminske preparate koji bi doveli Vaš organizam u balans uz istovremenu detoksikaciju tela (ukoliko bude potrebna).

 

Ova vrsta dijagnostike nam omogućava da na potpuno neinvazivni način bez vađenja krvi proverimo Vašu krvnu sliku i ostale parametre u telu ( prokrvljenost organa u telu, kapacitet pluća, stanje bubrega…). To je novi vid tesiranja koje nudimo našim pacijentima i za sada su povratne informacije odlične!
Za svega 10 minuta dobijamo preko 130 parametara iz krvi.

 

Van restriktivnog perioda nece Vam se vratiti kilogrami, ako budete vodili računa o satnici i vremenu konzumacije odredjenih namirnica. Dakle, sto se Hrono ishrane dr Gifing tiče, nema jo-jo efekta, odnosno gubljenje-vraćanja kilograma, samo je potrebno da se pridržavate određenih pravila koje budete dobili od nutricioniste.

 

Šipurak (Cynosbati fructus) je izuzetno bogat vitaminima C i K, karotenoidima, likopenom, zatim pektinima i taninima, vocnim kiselinama, ali pored svega navedenog obiluje i invertnim šećerom i saharozom. Dakle, u restriktivnom periodu preporučujemo konzumaciju biljnih čajeva, koji u svom sastavu ne sadrže šećere. To mogu da budu sledeći čajevi- zeleni, nana, majčina dušica, lipa…

 

Da, svakako ce Vam nedisciplina (neuobročenost, preskakanje obroka, konzumacija slatkiša i nepreporučenih napitaka u nedozvoljeno vreme…) pokvariti dosadašnji rezultat i trud. Nemojte da dozvolite da Vam bez potrebno popušta motivacija i videćete da je Vaša briga (kako da sprovodite režim i restrikciju na godisnjem odmoru), bila bez potrebna. Doručak Vam neće zasigurno biti problem, samo se potrudite da Vam uvek bude u približno isto vreme. Ručak – razne salate, pa ako niste u prilici da konzumirate meso, kao zamena dolaze u obzir orašasti plodovi i semenke (oko 100-150g). Ako baš ne možete da se suzdržite od slatkiša, onda ih konzumirajte izmedju 17h i 19h., 3h pre večere. Večera da bude što laganija.
Dakle, količine po obroku nisu bitne, vec izbor namirnica i vreme obroka. Ako sve ovo budete poštovali, ne brinite da ćete se vratiti sa godišnjeg odmora sa viškom kilograma.

 

Metabolizam kontroliše hormone i nervni sitem. Kada konzumiramo hranu, probavni enzimi razgrađuju ugljene hidrate, masti i belančevine u oblik koji telo može da koristi za rast i energiju.
Šta je tačno metabolizam?! Najjednostavnije rečeno – metabolizam je proces kojim se kalorije iz hrane u našem telu pretvaraju u energiju tj. u “gorivo” i utiče na to kako ćemo.

 

Povećanje telesne težine je čest simptom menopauze koji može da ima ozbiljne posledice po zdravlje, ukoliko se o njemu ne povede računa. Uzroci ove pojave su brojni pa je zato važno da budete svesni mogućih individualnih okidača. Moguće je naravno da sprečite povećanje telesne težine i održite balans u menopauzi, pravilnom ishranom, suplementacijom i bioidentičnim hormonskim preparatima.

 

Najbolje je da počnete da menjate način života. Isprobani i delotvorni načini borbe protiv viška kilograma su redovna fizička aktivnost, zdrava, izbalansirana ishrana i umerenost u svemu. Program ishrane dr Gifing nije dijeta već stil života, a pomoćiće vam da održite vitalnost, odlično zdravlje i liniju, ukoliko se prdržavate principa i kontrolišete sastav tela periodično.

 

Voće nije preporučljivo kao prvi obrok, tj za doručak. Generalno, konzumiranje voća u manjim količinama (jedna do dve voćke,100-200g dnevno) je preporučljivo u ishrani zdravih osoba, posebno dece. Preporučuje se kao užina kod dece, u periodu povećane fizičke i moždane dnevne aktivnosti, posebno popodne.Voće se uzima sezonsko, sveže, celo, neoljušteno, ne u obliku soka, kompota, sušeno ili kandirano. Uzima se prvenstveno zbog vlakana i vitamina, ne zbog voćnog šećera, koji ne treba nama, već našim korisnim crevnim probiotskim bakterijama.

 

Sušenje ili dehidratacija jednostavna je metoda konzerviranja hrane, kojom se uklanja vlaga i onemogućava rast mikroorganizama, kao što su gljive kvasca, buđi ili bakterije.
Ovim postupkom koncentriše se šećer i čuvaju se organoleptička svojstva – miris, ukus, boja… Ali se smanjuju hranljiva i biološka vrednost namirnice. Dakle, odgovor je jednostavan – dehidratacija produžava rok trajanja namirnice, ali je ne čini zdravijom.

 

Ukoliko nemate višak kilograma, možete povremeno dodati malu količinu orašastih plodova jelu radi poboljšanja ukusa. A, ako ste gojazni i želite da smršate, orašaste plodove ne treba da jedete ni u terminu užine. Što se palačinaka od bademovog i lešnikovog brašna tiče, slična je preporuka – jedite ih u terminu doručka ili – ako imate normalnu telesnu težinu, eventualno za užinu. Za večeru ipak izaberite živinsko meso ili ribu, i povrće. Jer organizam će lakše svariti i apsorbovati nutrijente iz lagane proteinske večere.

Program ishrane dr Gifing generalno olakšava tegobe izazvane psorijazom, ali svakako da je preporučljivo prilagoditi jelovnik izmenjenim potrebama organizma. Preporuka je da totalno izbacite iz upotrebe na neko vreme ili pak ređe konzumirate mlečne proizvode, raž, ječam i pšenicu. A da se, umesto navedenih žitarica, prednost date ovsu, heljdi, kinoi i amarantu. Takođe, koristilo bi vam da pojačate unos izvora omega-3 masnih kiselina – lanenog semena, suncokreta, golice, badema, lešnika.. te da započnete suplementaciju kapsulama žutog noćurka, vitamina D i probiotika.

 

Hrono ishrana dr Gifing i trudnoća idi zajedno ruku pod ruku i ne treba da menjate način ishrane, naprotiv. Mi trudnicama i savetujemo hrono ishranu kao idealan način da u trudnoći unose sve potrebne nutrijente, a da se ne ugoje više nego što je potrebno. Takođe savetujemo i korišćenje određene suplementacije (omega 3, folna kiselina, vitamin D…), ali samo proizvoda odobrenih za korišćenje u trudnoći i uz dogovor sa Vašim ginekologom.

Prečesta upotreba mlečnih proizvoda može imati vrlo nepovoljan uticaj na zdravstveno stanje i da sudeluje u pojavi i u razvoju mnogih bolesti.
Pored toga što se često koriste zbog svog ukusa, mlečni proizvodi se često nalaze na jelovnicima iz ubeđenja da će putem njih uneti dovoljne količine kalcijuma sto je velika zabluda. Zapravo mlečni proizvodi sadrže visoke koncenrtracije kalcijuma koje, nažalost ljudski organizam ne može u potpunosti da apsorbuje (daleko bolji izvor kalcijuma je lisnato zeleno povrce, susam, brokoli…)
Poznato je da su mlečni proizvodi česti uzrok alergija na hranu. Mnogim ljudima koji boluju od astme, reumatičnog artritisa, polenske groznice i smetnji sa varenjem poboljšalo bi se stanje kada bi prestali da konzumiraju mleko i smanje unos mlečnih proizvoda.
Takođe, mnoge studije dovode u vezu konzumiranje mleka sa vidokim nivoom LDL (lošeg holesterola).

 

Nadimanje tokom restriktivnog perioda nije uobičajena pojava, ukoliko je obavljen kompletan metabolički pregled. Ukoliko je bilo pre pregleda takvih i sličnih simptoma i znakova, oni se obično za 3-7 dana povlače. Konstipacija može da se javi u prvih 15-ak dana od početka restriktivnog periodaiI prolaznog je karaktera. Preporuka je da se tada uzimaju preparati na biljnoj bazi za olakšavanje pražnjenja.

 

Slabija funkcija štitne žlezde usporava metabolizam, pa samim tim i proces gubljenja masti. Ukoliko je slabija funkcija štitne žlezde dobro supstituisana hormonom-lekom, ne bi trebalo da se proces usporava. Napominjem da je potrebno gubiti višak masti, a ne samu težinu u kilogramima. Ukoliko je gubitak masti na mesečnom nivou oko 4kg, ne preporučujemo bilo kakve “topljače masti“,jer je to optimalna brzina topljenja masti na mesečnom nivou za žene. Uključite i malo fizičke aktivnosti na dnevnom nivou, npr. brzi hod (na traci) od 30 minuta, brzina 5-6 km na sat, najbolje pre doručka, ili pre večere. Naravno lekar/nutricionista će vam sugerisati vrstu fizičke aktivnosti koja odgovara vama.

 

Med ima visok glikemijski index, kao i visok nivo glikemijskog punjenja, i dosta kalorija, pa se malo razlikuje od „običnog„ šećera. Šećer se u našem organizmu procesuira uz pomoc insulina, koji proizvodi pankreas. Iako je med 55 % fruktoza, koja se prerađuje u jetri, i uprkos hemijskoj razlici u strukturi, naše telo na med, reaguje isto kao i na šećer. Dolazi do lučenja insulina, koji podstiče lipogenezu, odnosno taloženje masnog tkiva. Med može kod dece koja ga jedu u većim količinama, izazvati probleme sa zubima, a kod odraslih, med kao i šećer, može izazvati oštećenje kolagena, pa nam koža može izgledati umorno.
Med je poznat izvor bakterijskih spora koje mogu prouzrokovati dečji botulizam, koji najčešće i pogađa bebe zbog nedovoljno razvijenog digestivnog sistema, i trebalo bi ga izbegavati do prve godine života.

 

Metabolizam ćete pokrenuti ako odmah nakon ustajanja popijete šolju mlake vode ili biljnog čaja u koju ste nacedili limun. Doručak je ulaznica za uspešan dan, jutarnja porcija energije i jako je važan.
Ako niste spremni da se ozbiljno posvetite doručku, niste kandidat za hrono ishranu. Tada je i najveća proizvodnja enzima koji učestvuju u metabolisanju masne hrane, a masnoća u jutarnjem obroku pomaže i da se sintetiše dobar holesterol.
Ako se duže vreme ujutru ne unose masnoće životinjskog porekla, povećava se produkcija lošeg holesterola, a loš holesterol uzrokuje brojna oboljenja. Zato je jutro vreme kada treba jesti puter, jaja, sir, šunku, čvarke…
Doručak treba da bude najkasnije do 10 časova i da ne traje duže od 30 minuta.

 

Kratak ili dupli espreso, nes ili domaća crna, nije važno koju vrstu kafe pijemo, važno je šta kofein radi našem organizmu. Ovaj aktivan sastojak kafe stimuliše centralni nervni i kardiovaskularni sistem. Tako ispijanje kafe utiče na mentalnu funkciju, budnost, koncentraciju i preciznost.
Pošto ima karakteristiku da oponaša obrok, kafu nikako ne treba piti pre, ni između obroka, već isključivo posle. Ako popijete šoljicu kafe pre doručka, luči se više želudačnog soka, koji nadražava sluznicu želuca, što kod nekih osoba izaziva bol. Isto tako, kafa ima jako acidirajuće dejstvo, samim tim zakiseljava telo i ometa iskoristljivost nutrijenata koji su važni. Zato kafu treba piti pola sata nakon obroka i najbolje je da bude bez mleka i šećera.

 

Hrono ishrana je pogodna i tokom posta. Proteini iz mesa su važni, pa tokom posta treba da konzumirate što više proteina biljnog porekla – iz pasulja, boba, soje, sočiva, ili životinjskih – iz ribe. Izbegavajte morske plodove jer imaju čak tri puta više holesterola od slanine.
Meso sadrži dosta organskog gvožđa koje organizam dobro iskorišćava, pa jedite namirnice bogate ovim mineralom: pšenične klice, spanać, semenke bundeve, integralne žitarice, jezgrasto voće, najbolje sirovo.
Sokovi od sirovog povrća, poput paradajza i kupusa, nakon doručka regulišu varenje i obezbeđuju organizmu potrebne vitamine i minerale za vreme posta. Za ručak jedite povrće poput karfiola, tikvica, brokolija, spanaća, kelja, kuvano u što manje vode ili na pari.