Tokom trudnoće žena ne bi trebalo da dobije više od 12 kilograma, jer svaki kilogram viška može da prouzrokuje mnoge zdravstvene probleme.
Zbog uvreženog miÅ¡ljenja u naÅ¡em narodu da trudnica treba da jede za dvoje, mnogi se utrkuju da budućoj mami ispune svaku želju kada je hrana u pitanju. StruÄnjaci istiÄu da je idealno da trudnica dobije najviÅ¡e osam do 12 kilograma do poroÄ‘aja, jer svaki kilogram viÅ¡ka može da prouzrokuje mnoge zdravstvene probleme.
– Postoji puno primera da žene u trudnoći i posle porođaja nagomilaju masno tkivo, baš zato što im svi u okruženju ispunjavaju želje kada im se jede nešto od namirnica što i neće posebno prijati njihovom organizmu. Zastareo je savet da trudnica treba da „jede za dvoje“, jer višak kilograma može samo da dovede do određenih komplikacija.
Zaobići grickalice
U prvih Å¡est meseci trudnoće ne treba posebno menjati naÄin ishrane, niti povećavati kalorijski unos. Tek u periodu laktacije poželjno je da jelovnik buduće mame bude delimiÄno korigovan.
– Sam koncept ishrane ne treba drastiÄno menjati u energetskom smislu. To se primarno odnosi na unos ugljenih hidrata. Svakako treba izbegavati brze Å¡ećere (slatkiÅ¡e, gazirane sokove, zaslaÄ‘ivaÄe), a prednost dati polisaharidima sa postepenim oslobaÄ‘anjem iz žitarica. Grickalice nisu dobra opcija jer sadrže visok procenat loÅ¡ih transmasti koje nemaju nikakav gradivni karakter.
Dalje od jakih zaÄina
Prema reÄima struÄnjaka, svaka trudnica mora da obrati pažnju na rok trajanja namirnica, da izbegava jake zaÄine i prženu i pohovanu hranu. Dnevni obrok treba da je baziran na optimalnom unosu i odnosu masti – ugljeni hidrati – proteini.
– PoÅ¡to je izuzetno teÅ¡ko odrediti u procentima pravilan odnos gradivno-energetskih nutrijenata, nijedna buduća mama neće pogreÅ¡iti ako se opredeli za doruÄak koji sadrži proizvode od integralnih žitarica (testenina, pecivo, musli bez dodataka), kiselo-mleÄne, fermentisane proizvode (kiselo mleko, kefir, mlad sir). Za ruÄak i veÄeru bilo bi poželjno da se na tanjiru naÄ‘u jaja, meso, mahunarke sa niskim glikemijskim indeksom (mung, azuki pasulj, soÄivo, mlada boranija, graÅ¡ak), salate (sveže rendana Å¡argarepa, celer, cvekla, kupus, zelena salata, paradajz, paprika…) i varivo (brokoli, karfiol, prokelj, tikvice, patlidžan…).
Užina i teÄnost
Dozvoljena je i užina u periodu izmeÄ‘u 17 i 19 Äasova po letnjem i 16 i 18 Äasova po zimskom vremenu: nar, kisele jabuke, tvrÄ‘e kruÅ¡ke, Å¡umsko voće, pomorandža, limun…
Kada su napici u pitanju, struÄnjaci savetuju niskomineralnu vodu s limunom u prepodnevnim Äasovima i blage biljne Äajeve.
Korisni saveti
-
- Â Jedite koliko vam je dovoljno.
-
- Â Obavezno gledajte deklaracije.
-
-  U mnogim proizvodima postoje nepoželjni dodaci u EU, koji nisu dobri ni za trudnice.
-
-  Birajte namirnice kojima je rok trajanja što kraći – takva hrana ima manje konzervansa.
-
- Â Hranu pripremajte sami (kuvanjem i peÄenjem).
-
-  Izbegavajte jake zaÄine, slatkiÅ¡e, grickalice, duvan, alkohol, psihoaktivne supstance, nespavanje…
Goje se i buduće tate
Petina muÅ¡karaca od pet hiljada ispitanika u studiji koju je organizovala organizacija „Onepoll“ objasnila je kako je za vreme trudnoće svojih supruga dobijala veće obroke, a 40 odsto njih naglasilo je kako im je u tom periodu bila dostupna veća koliÄina malih obroka poput Äokolada ili kolaÄa. Neki su se i solidarisali sa ženama, pa je tako 25 odsto ispitanika reklo i da su sami viÅ¡e jeli kako njihove partnerke ne bi patile zbog povećanja svoje telesne mase. Samo trećina je zajedno s partnerkama otiÅ¡la na dijetu posle roÄ‘enja bebe.
nutricionista Jovo Knežević

