Lan (Linum usitatissimum L.- Linaceae) je poreklom iz centralne Azije. To je jednogodiÅ¡nja zeljasta biljka jednostavnih listova, visoka od 50 do 100cm. Ima divne, sitne cvetove plave boje. NajviÅ¡e se gaji u Rusiji, Indiji, Južnoj Americi, SAD, Kanadi … U XIX veku Rusija postaje najveći proizvoÄ‘aÄ lana u svetu ( Äak 80% svetske proizvodnje) i ona to mesto i danas drži. Narodna imena lana su: ćeten, len, keten, preslej.
Seme lana je tamno braon boje, veoma sjajno, glatko, jajasto, spljoÅ¡teno. Ljuska je tanka, krta prevuÄena pokožicom u kojoj ima sluzi, zbog Äega u vodi, Äaju, supi, kiselom mleku, omekÅ¡a i seme postane sluzavo (100 kg lanenog semena može dati 5 do 10 kg suve sluzi.) Sluz je glavni nosilac lekovitih svojsava lana. Samo jezgro lana je kremkaste boje, nema skroba, ali ima ulja.
NeobraÄ‘eno laneno seme ima oko 2500 mg esencijalnih masnih kiselina, odnosno linolne i alfa – linoleinske kiseline. U semenu lana ima oko 25-30% proteina, zbog Äega je ovo seme veoma hranljivo. Laneno seme odliÄan je izvor fosfora, gvožđa, nijacina …
Lanena sluz blagotvorno deluje na upaljenu sluzokožu želuca i creva. Lanena sluz je blago i neÅ¡kodljivo sredstvo za Äišćenje. Dakle, ima laksativno dejstvo, jer blagotvorno deluje protiv opstipacije (zatvora), tako Å¡to mehaniÄki aktivira pokrete lenjih creva. Zatvor je najÄešći poremećaj organa za varenje. Ni kod budućih mama ovaj problem nije retkost. Lan mogu koristiti kao bezbolno i bezopasno laksantno sredstvo, Äak i deca, trudnice i dojilje.
Lanena sluz dobija se na taj naÄin Å¡to se 10g lanenog semena potopi u 100g mlake vode i tako drži oko 6 sati, a svremena na vreme se promeÅ¡a. Lanena sluz je bljutavog ukusa, zbog Äega je neke osobe ne podnose. Dodatkom aromatiÄnih lekovitih biljaka (menta, meatiÄnjak, bosiljak, anis, komoraÄ â€¦) prijatnog mirisa, ukus dobijene sluzi nije bljutav.
Povoljno deluje na bolesti srca, artritis, u tretmanu povišenog LDL (lošeg) holesterola, kod Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa, depresije, astme, bolnog menstrualnog ciklusa…
Namirnice bogate ligninima preventivno deluju protiv tumora endometrijuma. Upravo je seme lana meÄ‘u najbogatijim izvorom lignina, ali solidne koliÄine te aktivne biljne supstance sa svojstvima antioksidanasa mogu se naći u bundevi, Å¡pargli, Å¡argarepi i brokulima. Kod žena koje konzumiraju namirnice bogate ligninima, znatno je smanjen rizik od tog oblika tumora, utvrdili su ameriÄki nauÄnici u Journal of the National Cancer Institute. Smanjenje rizika najizraženije je u postmenopauzi i kod gojaznih žena.
Lan spreÄava stvaranje ugruÅ¡aka u krvi, smanjuje holesterol, a koristan je i u sluÄaju gubitka kose.
Lan sasvim blago deluje na zapaljenje organa za varenje ili organa za mokrenje.
Važna napomena da laneno seme može usporiti apsorpciju lekova i nekih sastojaka hrane. Na primer kod dijabetiÄata, koji inaÄe imaju smanjenu sposobnost pretvaranja alfa- linoleinske masne kiseline u EPA (eikosapentaenoinska kiselina) i DHA (dokozaheksaenoinska kiselina).
TakoÄ‘e, zbog prisutna alfa – linoleinska kiselina u lanenom semenu, ne preporuÄuje se kod bolesti prostate i makularne degeneracije oka, pa kod svakodnevnog korišćenja aspirina, andola i ciklosporina.
Samleveno laneno seme u mlinu za kafu, dodaje se u razna jela, integralne hlebove, supe, Äorbe, a i posipa se po svežim salatama, u kombinaciji sa sirovim uljaricama.
Kupujte laneno ulje u manjim boÄicama, jer veoma brzo užegne, otprilike za 4 do 6 meseci od proizvodnje. Najefikasnije i najlekovitije je sveže isceÄ‘eno laneno ulje.
Mirjana Ljutić, nutricionista

