Grejpfrut (Citrus paradisi) spada u južno voće, agrume, kao što su limun, pomorandža i drugi…. Uspeva u zemljama sa toplom klimom, naročito u Kaliforniji i u Izraelu. Drvo je žućkasto bele boje i ima vema prijatan miris. Zreo plod ima specifično kiselo – gorak ukus.

Grejpfrut je hibrid između limuna i pomorandže. Po obliku i hranljivosti sličan je pomorandži, samo što mu je ukus gorak. Poznata sorta je dunkan. Grejp obiluje vitaminima C, B i P, mineralima magnezijumom i kalijumom, zatim organske kiseline, eterična ulja, šećere, mikroelemente, pektine i pigmente.

 

Neke supsance u grejpfrutu mogu inteterferirati sa metabolizmom nekih lekova koji se uzimaju istovremeno sa njim dovodeći do povećanih nivoa ovih lekova u krvi sa ozbiljnim, pa čak i po život opasnim neželjenim reakcijama. To se odnosi uglavnom na lekove koji se koriste u terapiji stanja kao što su kancer, depresija, anksioznost, angina, visk krvni pritisak, visok nivo lipidnog holesterola, HIV, razne infekcije, srčane aritmije…

Dokazano je da čak i najmanja čaša grejpfrut soka, može dovesti do neželjenog i opasnog povišenog nivoa leka u krvi i efekta koji mogu trajati tri dana, pa čak i više.

U narodnoj medicini, grejpfrut nalazi široku primenu u stimulisanju stomačnih aktivnosti, a delotvoran je kod osoba izloženih fizičkom i psihičkom naporu. Daje veoma okrepljujući efekat na ljudski organizam. Pomaže i kod arteroskleroze. Naučno je dokazano da sastojci grejpfruta snižavaju nivo ukupnog holesterola u krvi I deluju kao prečistač arterijskih zidova krvih sudova, od naslaga plaka. Pre svega pektin iz grejpa ima to dejstvo, pa se po gastroenterologu dr DŽ. Serdu (James Cerda) sa Florida univerziteta, grejpfrut smatra lekom za sniženje holesterola u krvi.

Radi sniženja nivoa holesterola, trebalo bi konzumirati “meso” (pulpu) grejpfruta, ako je moguće i sa belom pokoricom, koja se nalazi neposredno ispod kore voćke. Za regulisanje visokih vrednosti lošeg holesterola trebalo bi konzumirati i celulozne delove ploda i celulozne delove “mesa” (pulpe).

Napitak od grejpfruta nema puno pektina, pa se ne pokazuju korisna svojstva u pogledu redukcije holesterola.

Sok od grejpa ( bez šećera) ima izuzetna antivirusna svojstva.

Nutritivno kvalitetniji su žuti ili crveni plodovi grejpfruta nego beličasti, jer sadrže više vitamina A, odnosno karotina, koji se u organizmu pretvara u aktivni vitamin A.

U Japanu je eksperimentima na miševima utvrđeno da im s injekcijama unetim ekstraktom grejpfruta pod kožu, prestaje rast tumora. Dokazano je da jedan grejpfrut dnevno (svaki drugi dan) može smanjiti rizik za kancer pankreasa za polovinu!

Stručnjaci preporučuju uz grejpfrut i šolju zelenog čaja, naime studije su potvrdile sinergističko pozitivno lekovito delovanje fito-nutrijetnata iz obe namirnice.

Osobe koje pate od gorušice, trebalo bi da izbegavaju grejpfrut.

Kupovati čvrste, teže plodove sa ne naboranom korom. Do potrošnje, čuvati ga u hladnoj prostoriji ili frižideru (maksimalno dve nedelje). Obavezno pre konzumaije dobro oprat koru pod mlazom tekuće vode, zaseći ga uzdužno sa vrha do dna i potom ljuštiti rukama.

Grejpfrut ili sveže ceđeni sok, konzumirati minimalno sat vremena nakon ručka, u periodu između 16h i 18h, po zimskom računanju vremena ili po letnjem računanju vremena između 17h i 19h.

Mirjana Ljutić, nutricionista