Nemojte svu krivicu za umor, malaksalost, glavobolju ili vrtoglavicu svaljivati na ove neobične klimatske uslove, nego aparat u ruke i izmerite pritisak. Možda je uzrok svemu tome nizak krvni pritisak koji nije tako retka pojava ni među mladima.

Krvni pritisak zavisi od kvaliteta ishrane, načina života i svakako, od naših gena. Zato računajte na to da će svaka klasična dijeta za mršavljenje uvek oboriti vaš pritisak, baš kao i dugotrajne vežbe pod manjim opterećenjem. Da li ste znali i da maženje kućnih ljubimaca i duže gledanje u akvarijum s ribicama smanjuje krvni pritisak?
Nizak krvni pritisak može da bude uzrok povremenih glavobolja, vrtoglavica, nelagodnosti u vratu, nesvestica, a prilikom penjanja na visinu i uzrok ozbiljnih poremećaja u ravnoteži. Ovi simptomi su pre svega posledica dotoka krvi u mozak.

Hipotenzija se može veoma delotvorno rešiti promenom režima ishrane. Dobro je započeti dan sa nekoliko dubokih udisaja u provetrenoj prostoriji. Izbegavajte dugo tuširanje toplom vodom.

Važno je celokupnu količinu dnevnih namirnica podeliti u tri obroka (doručak, ručak i večera), kako bi organizam mogao  pravilno da iskoristi energetske, gradivne i zaštitne materije.

Svako jutro na prazan stomak popiti nezaslađen čaj od lišća koprive (30g na 1 litar vode). Potrebno je piti dosta tečnosti tokom dana, a to podrazumeva najmanje dva litra vode, dolazi u obzir i gazirana voda. Korisno je piti sok od cvekle.
Da bi se sniženi krvni pritisak doveo u normalu, pomoći će sledeći napitak: prelijte ključalom vodom 10g cveta nevena, pa ga ostavite da odstoji 10 minuta, a potom dodati prstohvat mlevenog đumbira. Napitak pijte sat vremena pre doručka. Koristan je i ekstrakt žen-šena koji se prodaje u apotekama ili prodavnicama zdrave hrane. Treba uzimati po 5 do 10 kapi dva – tri puta na dan 30 minuta pre jela. Ovaj ekstrakt uzimati tri nedelje u kontinuitetu.
Unositi više jodirane soli sa hranom, a to podrazumeva 5 do 6g dnevno.

U ishrani bi trebalo da budu zastupljene namirnice bogate kalijumom: nemasno meso, mahunarke, leguminoze, semenke suncokreta, suvo voće, hrana iz mora i namirnice bogate vitaminom C.

Masnu hranu izbegavajte. Koristite hladno ceđena ulja (maslinovo, laneno…) umesto masti životinjskog porekla. Strogo izbegavajte prženje, posebno kad je reč o proizvodima životinjskog porekla (meso, riba…). Nemojte jesti više od dva jela bogata mastima u istom obroku.

Mirjana Ljutić, nutricionista